Više o nastavnom programu i načelima Škole možete doznati na sljedećoj stranici: Program i Načela.
Nešto više o predmetima koji se ističu u Srednjoj waldorfskoj školi možete pročitati u nastavku.
Umjetnost u waldorfskim školama
Mnoge studije ističu brojne prednosti integracije umjetnosti u školske kurikulume. Umjetnost prije svega donosi radost, potiče kreativnost, povećava angažman te razvija odlučnost i sposobnost rješavanja problema. Osim toga, pomaže učenicima u stjecanju složenih vještina. Učitelji mogu koristiti umjetnost kao učinkovit alat za podučavanje čak i u predmetima koji nisu umjetničkog karaktera, čime podržavaju pamćenje sadržaja u klasičnim akademskim predmetima poput biologije, kemije i fizike.
Integracija umjetnosti u nastavu ključan je aspekt poučavanja u waldorfskim školama. Kroz uključivanje glazbe, drame, poezije, vizualnih umjetnosti i pokreta, pomažemo učenicima da se aktivno uključe u nastavu, bolje zadrže naučene koncepte i razviju doživotnu ljubav prema učenju.
Likovna umjetnost
Slikanje i crtanje često predstavljaju izazov za mlade, no u waldorfskoj školi ovom se procesu pristupa na jedinstven način. Boja se koristi kao ključno stilsko sredstvo unutar grafičkog konteksta. Na primjer, proces “buđenja” iz crno-bijelog svijeta u doživljaj boje omogućava praktično iskustvo slikarstva kao izraza multiperspektivnog sagledavanja svijeta i drugih ljudi, čime se razvija slojeviti pogled na svijet.
U waldorfskoj nastavi likovne umjetnosti naglašava se shvaćanje posebnih kvaliteta i izražajnog potencijala boja. Učenici istražuju načine izražavanja različitih doživljaja i raspoloženja putem boje i oblika, te razvijaju osjetljivost za izražajnu snagu različitih intenziteta boja. Ključan aspekt ovog pristupa je postupno razvijanje osobnog stila izražavanja, potičući maštu i kreativnost. Ova vještina postaje iznimno korisna, pružajući učenicima sposobnost stvaranja vizija ili konkretnih scenarija u budućnosti gdje god je potrebna stvarna vizija ili kreativno rješenje.
Umjetničko oblikovanje
U našem općeobrazovnom programu posebno mjesto zauzima praktično umjetničko oblikovanje u koje spada i obrada drva. Time se uz obrazovanje mišljenja obrazuje i volja. Naši srednjoškolci svjesno pristupaju zadacima: od ideje, preko skice i preciznog crteža do susreta s drvom, njegovim mirisom, teksturom i različitim osobinama, otporom koje ono pruža. Kako ga pričvrstiti, odrezati, izdubiti, izbrusiti, spojiti, zagladiti? Kako dobiti oku ugodan i funkcionalan predmet? Svaki od tih koraka nužno je raditi ustrajno, a kad je zadatak priveden kraju, svaki je učenik nagrađen novom spoznajom o vlastitim mogućnostima.
U nastavi obrade drva naglasak je na preciznosti i na praktičnosti. Naši devetaši već znaju kakav otpor dlijetu daje drvo lipe i koliko precizno se može ručno isklesati drvena kutija. A kako spojiti dva elementa? Za što je bolje upotrijebiti spoj lastin rep, utor i pero ili češalj? Isto možete i sami vidjeti u našoj galeriji fotografija.
Kroz razvoj praktičnih vještina naši učenici razvijaju i ključne sastojke za uspjeh na bilo kojem području – volju i odgovornost.
STEM (engl. Science, Technology, Engineering, and Mathematics)
Fizika, kemija, matematika i druge prirodoslovne discipline se poučavaju na interdisciplinarni način koji se čvrsto temelji na tzv. fenomenološkom pristupu. Ovaj je pristup dobro razrađen u waldorfskoj metodi, o njemu je pisao i Wilfried Sommer iz waldorfske pedagoške sekcije u Kasselu (Njemačka). Naime, koncept fenomenološkog skreće pozornost na činjenicu da oni fenomeni i nizovi fenomena koji imaju potencijal otkrivanja univerzalnog sadržanog u pojedinom postaju središte procesa učenja u nastavi. Na taj način se može opisati pristup glavnom bloku lekcije ove grupe predmeta. U drugom koraku nastavnog procesa, detaljnije se ispituju uvjeti ili odlučujući čimbenici za promatrani fenomen. Značajni aspekti se naglašavaju kroz eksperimentalne korake, a fenomeni se pozicioniraju unutar okvira onoga što smo prepoznali kao nužne uvjete za promatrano. U tom procesu učenici mogu uz pomoć učitelja samostalno spoznati elemente i aspekte povezanosti koji su bitni za promatranu pojavu te, što je jako važno za razvoj mišljenja, mogu pojmiti pojavu. Treći je korak konceptualizacija koja je proizašla iz prirodno oblikovanog znanstvenog procesa. Ovom pristupu svojstvena je bliskost prirodnom. Važno je vježbati pozornost učenika na ono što doživljavaju kroz osjetila, važno je da nauče uživati u mnogostrukom pojavljivanju pojavnog svijeta, nauče prikazati fenomene i pristupati konceptualizaciji na temelju percepcija i iskustva. Također, pristup učenju uvijek počinje ugađanjem tijela (vježbe za stvaranje opuštene budnosti), bogatim iskustvima, prisjećanjem, dohvaćanjem i rekonstrukcijom, dijeljenjem i usporedbom, formiranjem koncepata i tek kasnijom usporedbom istih s postojećim konceptima i povezivanjem novih pojmova s postojećim znanjem. Ovakav način podučavanja važan je za održavanja zdravlja, ali i ispravnog razvoja mišljenja, što je preduvjet za dobru edukaciju u predmetima iz STEM područja i razvoj interesa prema ovim sadržajima.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u waldorfskoj školi prije svega balansira fizičke aspekte razvoja tijekom adolescencije. Učenik se kroz pokrete tako smisleno povezuje sa svijetom te oblikuje svoje osobne motoričke i funkcionalne sposobnosti. Kroz nastavu učenik stvara zdravije i korisnije životne navike čime jača neovisnost osobnosti i temelj za uspostavu koherentnih odnosa između pojedinaca.
