MIHOLJE

Mihael, jedan od arkanđela predstavlja duh jeseni. Njegovo slavlje poklapa se sa prvim danom jeseni, jesenskim ekvinocijem, a 29. rujan slavi se kao Dan Svetog Mihaela. Mihaela se obično prikazuje sa zlatnim mačem i zmajem okrenutog prema nebu te se tim prikazom nastoji Mihaela ocrtati kao izraz više svijesti i volje. Mihael je sunčano biće, biće svjetla koje ljude štiti i brani od zla.  Simbol svjetlosti, dobrote, volje i hrabrosti. Jedan od posebnih zadataka svetog Mihaela je nadahnjivanje čovječanstva  snagom da prepozna stvarnost duhovnog tako da čovjek može postepeno doživjeti duh i dopustiti mu da postane djelotvorna sila u ljudskim djelima.

Blagdanski stol

Na blagdanskom stolu u waldorfskoj školi  za vrijeme Miholja trebala bi  stajati slika koja prikazuje Mihaela u borbi sa zmajem, često se prikazuje i motiv Mihaela s vagom uz prikaz posljednjeg suda, a na svetkovni stol može se staviti i slika Mihaela sa prozirnom zemaljskom kuglom u rukama.

U određenim dijelovima Europe postoji običaj jedenja Mihaelovog peciva ili kolača (to je lagano zaslađeno pecivo s grožđicama) te se ovaj običaj može usvojiti i na svetkovni stol može se staviti malena košara s miholjskim pecivom uz žito i grožđe.

U vrijeme Miholja posebno je važno stimulirati dječju volju te učenike uključiti u aktivnosti koje bodre na dobro. To možemo postići stavljanjem vage na svetkovni stol čija se jedna posuda spušta sa velikim crnim ili tamno obojanim kamenom. Djeca mogu „pomagati“ arkanđelu Mihaelu stavljajući malene kamenčiće lijepog uzorka ili određenog oblika koji nađu u zajedničkim šetnjama. Učenici tada mogu vidjeti kako dobra posuda na vagi postaje sve teža i da na kraju pobjedi težina dobroga. Sva dobra djela pospješuju dobro u svijetu i s radošću su prihvaćena od božanskog svijeta.

Miholjski običaji

Jedan od tipičnih miholjskih običaja je i puštanje letećeg zmaja kojeg dijete čvrsto drži u rukama i zatim ga ponovo poteže na dolje, time se simbolično prikazuje čovjekovo držanje sila zla  u svojim rukama.

Za vrijeme Miholja pred djecom se mogu izvesti bajke ili legende u kojima se dijete potiče na činjenje dobra, u tom naumu mogu nam poslužiti bajke: Željezni Ivan, Vrag sa tri zlatne dlake, Bubnjar, Kristalna kugla, Dva brata, Uspavana ljepotica.

U waldorfskim se školama slavlje Mihaela upriličava igrama kojima cilj nije pobjeda, nadmetanje, već pokazivanje vlastite snage i volje u što spadaju izrađivanja miholjskih predmeta, mačeva, štitova, zmajeva, vatrenih loptica, a prigodne su i sve igre spretnosti.

Doživljaj prirode u jesen koja „prolazi“,  osvijetljene živim bojama, pripada svetkovini Miholja. Život se u prirodi povlači, izdišući u ljepoti. Stojeći na pragu, Mihael ukazuje čovjeku put ka višem životu svjesno ujedinjenim sa duhom.

Film o waldorfskim svetkovinama, projekt u partnerstvu s waldorfskom školom u Paksu, Mađarska