Ciljevi kojima težimo:
- odgoj i obrazovanje djece i mladih po principima waldorfske pedagogije
- povezanost s potrebama lokalne zajednice u kojoj djelujemo
- suradnja sa srodnim odgojno-obrazovnim institucijama i organizacijama
- adekvatan školski prostor za izvođenje nastave
- izvor financiranja temeljen na općedruštvenom interesu našeg djelovanja
Vrijednosti koje njegujemo:
- Ravnopravnost
- Čovječnost
- Sloboda
- Društvena i osobna odgovornost
- Sukladnost s prirodom
- Otvorenost duhovnom svijetu
Naša misija i vizija …
… je odgojiti dijete u slobodnog čovjeka. Ostvariti pravo svakog djeteta da u procesu odrastanja i školovanja razvija osobne potencijale i kreativnost, da odrasta u sposobnog i odgovornog čovjeka, upoznatog sa vlastitim vrijednostima i potencijalima.
Vodič za roditelje za školsku godinu 2022./2023.
Praktične informacije
Prehrana u školi
U školi su u ponudi tri obroka temeljena na vegetarijanskoj prehrani: marenda za vrijeme velikog odmora, ručak i užina.
Produženi boravak
Produženi boravak provodi se svakog radnog dana od 12 do 16.30 u prostoru škole za učenike od 1. do 4. razreda. Pod vodstvom učiteljice, u produženom boravku učenici ručaju, rješavaju domaće zadaće, sudjeluju u slobodnoj ili vođenoj igri na školskom igralištu te imaju priliku sudjelovati na izvannastavnim aktivnostima pri školi.
Izvannastavne aktivnosti
- Violina – učitelj Vilko Jutt provodi nastavu violine za učenike svih razreda
- Dramske radionice Krila
*O upisima u školu i školarini provjerite na Upisi u školu.
O nastanku škole
Dvije su povijesne linije utjecale i međusobno se nadopunile u otvaranje waldorfske škole u Rijeci.
Prva linija odnosi se na razvoj waldorfske pedagogije od strane njezinog začetnika i utemeljitelja, dr. Rudolfa Steinera rođenog 1861. u međimurskom Donjem Kraljevcu. Život je njega i njegovu obitelj vodio drugim gradovima i državama Europe, te je na svom dugačkom putu Steiner doprinio utemeljenju i razvoju niza društveno-znanstvenih pravaca: antropozofija, biološko-dinamička poljoprivreda, euritmija, antropozifska medicina, arhitektura, slikarstvo i drama.
Ipak, i u rodnoj Hrvatskoj njegovo je znanje pronašlo ljude koji su ga nastavili širili. Bili su to, među prvima, liječnica Klara Župić Dajčeva i psihijatar Stanislav Župić, utemeljitelji antropozofskog društva na području Hrvatske, promotori antropozofije i antropozofske medicine u razdoblju od sredine 20-tih do 70-tih godina 20. stoljeća. Na tim temeljima, Nada i Mladen Maljković, početkom 80-tih godina u Zagrebu pokrenuli su inicijativu waldorfskih jaslica, a kasnije i waldorfskog vrtića.
Druga linija vezana je uz veći polet koji je waldorfska pedagogija u Hrvatskoj dobila početkom 90-tih godina, u periodu odbacivanja starih i prihvaćanja novih doktrina kako u općedruštvenom, tako i u odgojno-obrazovnom krugu, a u nadi za napretkom.
U Sloveniji i Hrvatskoj tada započinje rast interesa za novim oblicima obrazovanja na temelju svjetski priznate waldorfske pedagogije te su u Hrvatskoj osnovane su udruge za promicanje waldorfske pedagogije u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održavao se kolegij „Uvod u waldorfsku pedagogiju“, održavale su se edukacije za waldorfske učitelje (Zagreb i Rijeka) i za waldorfske odgajatelje (Split) u suradnji s inozemnim institucijama. U tom periodu osnovane su i prve odgojne institucije: waldorfski dječji vrtići „Pupoljak“ i „Trnoružica“ (1990.), humanitarna organizacija „Ozana“ (1991.) i prva alternativna škola u Hrvatskoj – Osnovna waldorfska škola „Svetog Jurja“ u Zagrebu (1993.).
Nastavni plan i program waldorfske škole u Hrvatskoj, na temelju pozitivne evaluacije eksperimentalnog rada Waldorfske škole u Zagrebu, 1999. donijelo je nadležno ministarstvo te je to programski dokument po kojem waldorfske škole do danas djeluju.
U Rijeci je prva odgojna ustanova bio Waldorfski dječji vrtić „Mala vila“ koji započeo je s radom u jesen 1996. godine, a nekoliko godina kasnije uslijedilo je otvorenje Osnovne waldorfske škole u Rijeci.
Od samih početaka škola je rođena zajedničkim interesom i bliskom suradnjom učitelja i roditelja okupljenih oko waldorfske pedagogije u Rijeci. U svrhu osnivanja škole, uspostavljena je udruga Društvo prijatelja waldorfske pedagogije koja je time postala legitimni osnivač škole. Uz inicijalnu novčanu donaciju Seminara za waldorfsku pedagogiju i udruženja Freunde der Erziehungskunst Rudolf Steiner iz Berlina, uz donaciju softverske fondacije Software AEG Stiftung iz Darmstadta u Njemačkoj, uz mentorsku pomoć Lothara Steinmanna, te uz donacije u materijalu i kroz iznimnu količinu volonterskog rada, radno ljeto 2000. godine rezultiralo je preuređivanjem gradskog prostora na Krnjevu i stvaranje fizičkog prostora prve waldorfske škole u Rijeci.
Netom prije početka školske godine pravno i praktično osnovana je škola te je u svoje učionice primila 18 učenika i četiri učitelja u prva dva razreda osnovne škole. Svakom novom godinom uvodio se novi razred sve dok u školskoj godini 2006./2007. škola po prvi puta upisuje svih osam razreda osnovne škole. Do danas, kroz školski kolektiv prošlo je 50-ak učitelja i stručnih suradnika, kroz školske klupe prošlo je 300 učenika i odgovarajući broj roditelja.
Kroz vrijeme bilo je lakših i težih društveno-ekonomskih okolnosti koje su utjecale na uspješnost škole – povećanja i smanjenja sufinaciranja od strane javnih vlasti, ekonomska kriza iz 2008. godine, jačanje javne rasprave o kvaliteti obrazovanja, smanjenja učiteljskih plaća, povećanja i smanjenja školarine – ali usprkos izazovima opstanka alternativne pedagogije na slobodnom tržištu školstva u Hrvatskoj, predan rad učitelja kojima je posao uvijek bio puno više od posla, predano uvjerenje roditelja da je waldorfsko obrazovanje neizostavan dio zdravog odgoja njihovog djeteta te uz pomoć brojnih ljudi i udruženja koji su na različite načine nesebično davali svoj doprinos opstanku i razvoju Osnovne waldorfske škole i vrtića u Rijeci, danas škola ponosno stoji na zdravim nogama i broji najveći broj učenika u povijesti škole.
Naravno, prvotni cilj otvorenog i kvalitetnog obrazovanja prilagođenog djetetu i okrenutog ka budućnosti i dalje je aktualan. I dalje je su waldorfske škole tek mali prozori onoga što bi moglo biti, i dalje šira društvena zajednica nije informirana ili je dezinformirana o waldorfskoj pedagogiji. Riječka waldorska škola i dalje nije uspjela izboriti adekvatnu školsku zgradu i dvorište, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i dalje financijski i institucionalno ne podupire waldorfske škole u onoj mjeri u kojoj je to europska norma, ali napredak se vidi. Novih ideja i ciljeva za budućnost ima mnogo. Osnovna waldorfska škola služi nam kao mjesto na kojem se bude i razvijaju rasprave, nova partnerstva i prijateljstva te smo sigurni da u suradnji sa širokom mrežom institucija, organizacija i istaknutih pojedinaca koji su danas u bliskoj suradnji sa školom, imamo puno razloga za nadu u još bolju budućnost.